BITAK - DATOST SVIH DATOSTI
Bitak ili jestost je prva i osnovna datost svih datosti. Bitak ili jestost neke datosti samo određuje da li ta datost jeste ili nije. Prema tome ta prva i osnovna datost se odnosi i na ono što jeste i na ono što nije, jer nam ona kaže da nešto jeste da jeste ili da nešto jeste da nije.
Samo je sveukupni bitak odnosno bitak sveukupnosti datost po sebi. On je nezavisan od naše svesti o njemu. Bitak svake pojedine datosti, kao i svakog mogućeg skupa datosti, osim univerzalnog skupa svih datosti koji predstavlja ustvari sveukupnost, nije datost po sebi, jer pojedine datosti predstavljaju samo međusobno zavisne delove sveukupnosti i bitak svake takve datosti ustvari je subitak bitka svih ostalih datosti u sveukupnosti. Posebnost bitka pojedinih datosti kao i posebnosti samih tih datosti proizvodi su naše svesti u spoznajnom procesu u kojemu spoznajno prisvajamo svet oko sebe, pri čemu nužno redukujemo sveukupni bitak kao datost po sebi koju nikad ne možemo do kraja spoznati. Međutim, u tom spoznajnom procesu mi spoznajno prisvajamo pojedine datosti odnosno njihove skupove koji postaju datosti za nas, istovremeno redukujući i sveukupni bitak, pri čemu i taj sveukupni bitak (bitak sveukupnosti) koji je datost po sebi postaje u redukovanom obliku takođe jedna datost za nas.
Predstava svih pojedinih datosti u našoj svesti heuristička je konstrukcija te svesti. Upravo zbog toga su sve te datosti samo datosti za nas a ne datosti po sebi. Definicije pojedinih datosti omogućavaju komunikaciju i razmenu spoznaja među ljudima, i uvek su stvar konvencije. Zato s pravom možemo reći da je svaka datost ono što se dogovorimo da je. Tako je i 'živo' ono što se dogovorimo da je 'živo', a nešto je 'živo' prema tome što smo se dogovorili da je 'živo'. U okvirima različitih naučnih disciplina različito se i definišu pojedine datosti koje nose inače isti naziv. To je slučaj i sa datošću 'živo'. Sa stanovišta različitih disciplina (biologija, medicina, pravo, teologija) 'živo' se različito tumači. Pa i unutar tih disciplina postoje dosta različita tumačenja od strane raznih teorija i doktrina. Sve je to ustvari stvar dogovora, ali često i autora koji daju nove definicije koje su im potrebne za postavljanje novih teorija i doktrina. Stoga nemaju nikakvog smisla pokušaji da se definiše živo ili ma koja druga konkretna ili apstraktna datost po sebi, jer kao datost po sebi postoji samo sveukupni bitak. Takvi pokušaji spadaju u najvulgarniju metafiziku, odnosno popovštinu.
S obzirom da su sve datosti osim sveukupnog bitka stvar konvencije to je i svaki poseban bitak odnosno aspekt bitka stvar konvencije odnosno datost po sebi. Takve su datosti tubitak i subitak. Tako ćemo ovde tubitak definisati kao poseban bitak aktuelne stvarnosti odnosno zbilje ili onoga što takođe možemo nazvati 'realitas formata'. Pri tome ostavljamo otvoreno pitanje da li i u kojoj meri ta datost sadrži i potencijalitete za neke buduće realitete, kao i do kojih granica se može protezati aktuelna stvarnost. Smatramo da bi u principu bolje bilo da zbilju koja bi po definiciji sadržavala i potencijalitete budućih realiteta zovemo 'realitas formans', a neki vremenski određeni budući realitet, odnosno najverovatniji od budućih realiteta 'realitas formatura'. S obzirom da se na buduće realitete u izvesnoj meri može i uticati, to 'realitas formatura ' može u odgovarajućem slučaju biti i strateški cilj. No, kako je sve to stvar konvencije, to mora biti predmet i konkretnog heurističkog određenja.
Subitak je pak poseban aspekt bitka svake datosti i, kao što je već rečeno, označava međusobnu zavisnost bitka svake pojedine datosti i bitka svih ostalih datosti u sveukupnosti.
